Svi smo se barem jednom našli u situaciji kada se ne možemo sjetiti neke riječi ili zamisli. Taj neugodan trenutak kada se riječ jednostavno ne može prizvati u sjećanje često se pojavi kasnije, kada je već prekasno. Iako izgleda bezopasno, znanstvenici su počeli pažljivije promatrati promjene u govoru kako bi otkrili dublje obrasce.
Umjesto zaboravljanja riječi, istraživači su otkrili da je sporiji govor bolji pokazatelj ranog kognitivnog pada. Nedavna studija pokazala je da je brzina govora, a ne broj pauza pri traženju riječi, povezana s promjenama u radu mozga.
– Naši rezultati upućuju na to da promjene u općem tempu govora mogu odražavati promjene u mozgu – rekao je kognitivni neuroznanstvenik i glavni autor studije dr. Jed Meltzer.
Rana dijagnoza
U istraživanju je sudjelovalo 125 osoba u dobi od 18 do 90 godina koje su rješavale zadatke prepoznavanja slika i opisivanja scena, uz dodatne distrakcije. Korištenjem umjetne inteligencije, analizirani su brzina govora, broj pauza i raznolikost vokabulara. Na kraju su sudionici prošli i kognitivne testove, a najjasniji znak promjene bio je upravo usporavanje tempa izgovora.
S obzirom na to da se Alzheimerova bolest tokom života razvije kod otprilike jedne od devet osoba starijih od 65 godina, ovaj bi pristup mogao postati važan alat za ranu dijagnozu.
– Brzina govora trebala bi postati dio standardnih kognitivnih procjena – poručuje dr. Meltzer, jer bi to moglo omogućiti raniju intervenciju i bolje očuvanje mentalnog zdravlja u starijoj dobi.
The post Znanstvenici otkrili: Jedno ponašanje moglo bi biti rani znak demencije appeared first on Azra Magazin.